Stav: Ekonomija ili zdravlje – (i dalje) lažna dilema

To da se ovih dana na sastancima kriznog štaba vagaju ekonomska cena zaoštravanja mera i zdravlje – zamena je teza. Mesec dana ovih trenutnih mera znači gubitak od manje od 0,8% BDP-a odnosno oko 350 miliona evra. Za pogođene – kao što su na primer ugostitelji ili trgovci, i njihove snabdevače – on je velik. Za pojedine i do 100%. Ali taj bi im se gubitak, ceo a ne samo neto minimalci, mogao pokriti sa 2/3 subvencija najavljenih sad u februaru. Umesto toga, po treći put od prošlog marta, subvencije se dele svima pa i onima kojima nisu potrebne, a na ovu grupu privrednika podeliće se manje od 1/8. Na vagi su pre svega političke implikacije zdravstvenih mera i političke implikacija sve verovatnije implozije zdravstvenog sistema. Njih vaga, sam, Aleksandar Vučić. Svugde, bez sumnje, politički faktor igra bitnu ulogu u odlukama o zaključavanju. Niko ne voli demonstracije, a one i ne pomažu u kontroli epidemije. Problem je što u našem slučaju politički faktor igra prevashodnu ulogu baš zato što odluke donosi jedan čovek. Na stranu njegove lične preferencije. Problem je strukturni. 

Ceo tekst nalazi se na linku ispod. 

Ekonomija ili zdravlje – (i dalje) lažna dilema

Podeli:

Još objava:

Konkurentnost privrede Srbije – „Skok u budućnost“ ili u ekonomsku stagnaciju?

Na okruglom stolu „Konkurentnost privrede Srbije – “Skok u budućnost” ili u ekonomsku stagnaciju?“ najznačajniji ekonomisti iz zemlje, predstavnici akademije, stručnih tela i relevantnih instituta, diskutovali su o održivosti izvozno orijentisanog modela rasta, uz poseban fokus na strukturne izazove konkurentnosti i uzroke snažne realne apresijacije dinara. 

Vidi još vesti

Konkurentnost privrede Srbije – „Skok u budućnost“ ili u ekonomsku stagnaciju?

Na okruglom stolu „Konkurentnost privrede Srbije – “Skok u budućnost” ili u ekonomsku stagnaciju?“ najznačajniji ekonomisti iz zemlje, predstavnici akademije, stručnih tela i relevantnih instituta, diskutovali su o održivosti izvozno orijentisanog modela rasta, uz poseban fokus na strukturne izazove konkurentnosti i uzroke snažne realne apresijacije dinara.